|
|
Akumulacijske hidroelektrane su najčešći način dobivanja električne energije iz energije vode. Problemi nastaju u ljetnim mjesecima kad prirodni dotok postane premali za funkcioniranje elektrane. U tom slučaju se brana mora zatvoriti i potrebno je održavati bar razinu vode koja je biološki minimum. Veliki problem je i dizanje razine podzemnih voda.
HE Lešće predstavlja drugu energetsku stepenicu u iskorištavanju vodnog potencijala rijeke Dobre.
Koncepcija rješenja je da se pregrađivanjem korita rijeke stvori akumulacijski bazen i izvrši koncentracija energetskog potencijala gornjeg toka Gojačke Dobre.
Gojačku Dobru formiraju iskorištene vode HE Gojak i preljevne vode akumulacije Bukovik.
HE Lešće je projektirana kao jednonamjensko postrojenje s mogućnošću dnevnog do tjednog izravnanja voda.
Zahvaljujući HEP-u Zajednica tehničke kulture u razgledavanju HE Lešće kroz postrojenje je gospodin
Davor Mlinac, ing. i gos. Branko Puškarić.
HE Lešće je pribransko postrojenje s dvije glavne proizvodne jedinice i jedinicom biološkog minimuma.
Izgradnjom betonske gravitacijske brane visine 52.5 m i duljine u kruni 176.5 m formira se akumulacijski bazen ukupne zapremnine 25.7 hm3 te korisne zapremnine 17.2 hm3. Normalna kota uspora je 186.0 m n.m, duljina akumulacije 12.61 km, a površina 146.0 ha. Na brani je predviđen preljev za evakuaciju velikih voda opremljen s dva segmentna zatvarača te ulazni zatvarači tlačnih dovoda s uređajima za upravljanje.
U tijelu brane smješteni su čelični tlačni dovodi, zatim kontrolna galerija i temeljni ispust sa zatvaračima.
Cjevovodi tlačnih dovoda glavnih agregata su promjera 4.4 m, temeljnog ispusta 1.8 m, a agregata biološkog minimuma 1.2 m. Strojarnica je locirana neposredno uz branu, kao samostalan objekt s pripadajućim aneksom.
Glavni agregati su Francis vertikalni, a ABM Francis horizontalni.
Instalirani protok je 2x60+2.7m3/s, konstruktivni netto pad 38.18 m, instalirana snaga 42.29 MW te moguća godišnja proizvodnja 106.9 GWh. Rasklopno postrojenje 110 kV smješteno je na lijevoj obali na platou 188.00 m n.m.
Nakon toga pošli smo put Zagreba te posjezili Planetarij i slušali g.Antu Radonića te stalni postav Tehničkog muzeja. U Tehničkom muzeju izloženi su modeli najpoznatijih svemirskih letjelica, raketa-nosača i orbitalnih stanica koji zorno prikazuju početke razvoja astronautike. U odjelu najatraktivniji je svakako planetarij u kojem se pomoću specijalno konstruiranog projektora prikazuje izgled zvjezdanog neba od Sjevernoga pola do ekvatora, u bilo koje vrijeme noći i u bilo koje godišnje doba.
Impresivno j ebilo u stalnom postavu demonstracijskoga kabineta izuma Nikole Tesle.gdje su se izvoli pokusi s rekonstrukcijama najpoznatijih Teslinih izuma izrađenih prema originalnim Teslinim nacrtima i patentnim prijavama.
Osim pasivnog praćenja desetak atraktivnih pokusa s tribine, neki članovi su i aktivno sudjelovali poput g.Mire M. iz Kajak kanu kluba. Upoznali smo okretno magnetsko polje, Tesline visokofrekventne transformatore, bežični prijenos elektromagnetskih titraja, brod s daljinskim upravljanjem.
Objavljeno: 27.10.2011
|
|
