|
|
IZ BILTENA
NATJECANJA:
Svima nam je dobro poznato da iza jednog klika mišea stoji na stotine naredbi koje je netko morao osmisliti i napisati. Razvidno je da bez
programera i programiranja to niej moguće. No isto tako znamo da je danas sve teže animirati i motivirati djecu na takav pristup i rad, jer im se istovremeno
nudi bezbroj raznovrsnih programa koje mogu koristiti bez znanja programiranja.
Adam Matić, nekadašnji učenik OŠ Sikirevci, sada 3.razred Matematičke
gimnazije Osijek: Prvi put sam se susreo s programiranjem u 4. razredu OŠ. Sjećam de LOGO-a, prvog koraka u programiranju i male kornajče kojoj sam
zapovjedao što da radi. I svidjela mi se moć koju sma imao. Upravljao sam začuđujućim strojem kojeg su zvali računalo, i želio još više razviti tu moć te
potpuno ovladati strojem.
Učeći progamirati, učimo kako usmjeriti stroj i kako njime ovladati. U procesu učenja uvijek je prisutan strah od nepoznatog i
neshvatljivog. Ali što više učimo, saznajemo i progamiramo, računalo se sve više pretvara u običan i svakidašnji alat.
Dr.sc.Anutn Galović,
redoviti profesor
Voditelj katedre za tehničku termodinamiku u Zavodu za termodinamiku, procesnu i toplinsku tehniku
Fakultete strojarstva i
brodogradnje, Sveučilište u Zagrebu
Mišljenja sam da današnja generacija učenika osnovne škole ima velike prednosti što su u edukacijskom dijelu
procesa u vremenu snažne i sveopće prisutnosti računala. Dakako da tu mogućnost treba početi koristiti od osnovnog dijela obrazovanja. Pri tomu mislim da
učenik koristi računalo kao suvremeni pomoćni alat tijekom rješavanja problema koji mu pojašnjavaju gradivo iz fizike ( izrijekom naglašavam područje fizike,
budući se i sam profesionalno bavim područjem tehničke termodinamike). No pri tomu vidim bitnu ulogu i njegova profesora(nastavnika), koji mu vrlo jasno,
dakakao na razini njegova uzrasta, objasni suštinu njegove materije, a tek onda zajedno s učenikom određene primjere programirati adekvatnim jezikom na
računalu, kako do razine brojčanih rezultata, tako i do razine dijagramskih prikaza. Ako je učeniku jasna suština fizikalne promjene, tada će vrlo rado
prihvtiti i samo njezino programiranje odnosno njezinu interpretaciju na računalu.
Kad učenik vidi da relativno jednostavnim algoritmom, a kojeg je
samostalno napravio, može vrlo brzo proanalizirati niz varijanti promatranog problema, tada ćemu problem i računalo postati izazov.
Nisam pristaša
korištenja računala na način da učenik koristi gotove programe.
Zadaci sa samih natjecanja i rezultai na stranicama HSI-a Hrvatskog saveza inovatora
Objavljeno: 16.03.2003
|
|
